Dalmacija

Dalmacija & kampiranje u Dalmaciji

kampiranje u Dalmaciji - Camping Stobreč Split

Kampiranje u Dalmaciji nudi nezaboravan doživljaj. Očuvana priroda, bogato kulturno povijesno naslijeđe i autohtona gastronomska ponuda Dalmacije oduševit će svakog posjetitelja našeg kampa.

Zašto odabrati kampiranje u Dalmaciji? Posjetite kamp Stobreč Split i uvjerite se u ljepote Dalmacije.

Utkana u prostoru istoimene rimske carske provincije, Dalmacija se tijekom stoljeća stvarala simbiozom mediteranskog kulturno civilizacijskog miljea i njegovog neposrednog okruženja. U obilježjima kamena, maslina i vina, ova južna hrvatska regija (podijeljena na Sjevernu, Srednju i Južnu Dalmaciju) danas je nezaobilazna turistička destinacija na istočnoj jadranskoj obali. Regija Srednja Dalmacija smješta se u administrativnim granicama SDŽ-e, prostorno najveće teritorijalne jedinice Republike Hrvatske (14.106,40 km2).

Na zapadu graniči s Šibensko-kninskom i na istoku s Dubrovačko – neretvanskom županijom. Sjeverna granica usmjerena je prema Bosni i Hercegovini, dok se južna prostire u granicama hrvatskog teritorijalnog mora. Glavno sjedište regije je grad Split (drugi po veličini grad u Hrvatskoj, s brojem od 178.192 stanovnika) s mnogobrojnim sadržajima, poglavito baštinskog karaktera. U tom pogledu, posebni naglasak stavlja se zasigurno na jedan od najvažnijih spomenika antičkog svijeta - Palaču cara Dioklecijana s kraja III. i početka IV. st. poslije Krista.

Regija je podijeljena u geografske podcijeline zaobalja, priobalja i otoka s površinom kopnenog dijela i otoka od 4.523,64 km2 (8% površine Republike Hrvatske), te morskog 9.576,40 km2 (30,8% morske površine RH). Litoral srednje dalmatinskog prostora krševit je i razveden, a sam reljef planinski s krškim oblicima.

Srednja Dalmacija pripada zoni jadranskog tipa mediteranske klime čije su karakteristike suha i vruća ljeta te blage i vlažne zime. Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između -3°C i + 18°C, dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca veća od 22°C. Kao kuriozitet javlja se grad Hvar na istoimenom otoku, grad s u prosjeku najvećim brojem sunčanih dana u Hrvatskoj. Njegov godišnji prosjek sunčanih sati iznosi naime 2726 sati, a maksimum je dostignut 2003. godine s 3053 sati.

Razvedenost obale, očuvani prirodni krajobrazi, pitoreskna naselja u ruralnim oazama i autohtona gastronomija Dalmacije pridonose specifičnom mediteranskom ozračju upotpunjenom neprocjenjivim bogatstvom povijesnog naslijeđa od prapovijesti do današnjih dana. Pri tome se posebno izdvajaju cijeline UNESCO-vih spomenika poput gradske jezgre grada Trogira, ostataka antičke grčke parcelacije zemljišta unutar Starogradskog polja na otoku Hvaru i već spomenute Dioklecijanove palače u Splitu.